Izamuka ry’ibiciro ku masoko ni kimwe mu bibazo bigaragara mu buzima bwa buri munsi bw’abaturage, nubwo benshi batabisobanukirwa mu buryo bwimbitse. Mu mvugo zisanzwe, abaturage bavuga bati: “ubuzima bwarahenze” cyangwa “amafaranga yataye agaciro.” Ibi ni byo mu bukungu byitwa izamuka rusange ry’ibiciro.

Mu bisobanuro byoroshye, izamuka ry’ibiciro ni igihe ibiciro by’ibintu na serivisi bikomeza kuzamuka, mu gihe agaciro k’amafaranga kagenda kagabanuka. Ibi bisobanuye ko amafaranga umuntu afite atagifite ubushobozi bwo kugura ibyo yaguraga mbere. 

Urugero, amafaranga 1,000 Frw yashoboraga kugura ifunguro ryuzuye mu myaka ishize, ariko uyu munsi ashobora no kutagura igice cyaryo.

Izamuka ry’ibiciro riterwa n’impamvu zitandukanye, zishingiye ahanini ku mikorere y’isoko. Imwe mu mpamvu nyamukuru ni uko abaguzi baba benshi kurusha ibicuruzwa bihari. Iyo ibisabwa ari byinshi kurusha ibihari, ibiciro birazamuka. Ibi bikunze kugaragara cyane mu Rwanda mu bihe by’izuba, aho umusaruro w’ubuhinzi ugabanuka.

Indi mpamvu ni izamuka ry’ibiciro by’ibikoresho n’ibikorwa bikoreshwa mu gutunganya ibicuruzwa. Urugero, iyo igiciro cya lisansi cyiyongereye, ibiciro by’ubwikorezi birazamuka, bigahita byongera igiciro cy’ibicuruzwa ku isoko.

Hari kandi izamuka ry’ibiciro rituruka hanze. U Rwanda rutumiza hanze ibicuruzwa byinshi nk’ibikomoka kuri peteroli, imashini n’ibindi. Iyo ibiciro ku rwego mpuzamahanga byiyongereye cyangwa amafaranga y’u Rwanda agatakaza agaciro, ibitumizwa hanze birahenda. Ibi byagaragaye cyane nyuma y’icyorezo cya COVID COVID-19 n’intambara yabaye hagati y’u Burusiya na Ukraine, byagize ingaruka ku biciro by’ibiribwa n’ingufu ku isi.

Mu Rwanda, izamuka ry’ibiciro ntiryigeze riba rikabije cyane nk’ahandi, ariko riracyahari kandi ririgaragaza. Imibare yagiye igaragaza ko ryageze hagati ya 6% na 8% mu mwaka wa 2025. Nubwo iyi mibare ishobora kugaragara nk’iciriritse, ku baturage isobanura izamuka rikomeye ry’ibiciro mu buzima bwa buri munsi.

Ibiciro by’ingendo, ibiribwa n’izindi serivisi byarazamutse cyane. Kurya muri resitora, gutwara abantu n’ibintu, ndetse n’ubukode bw’inzu byiyongereye, bigatuma abaturage benshi bumva ubuzima burushaho guhenda.

Guverinoma y’u Rwanda, ibinyujije muri Banki Nkuru y’Igihugu, yashyizeho ingamba zitandukanye zigamije kugabanya izamuka ry’ibiciro. Imwe mu zikomeye ni ukuzamura inyungu ku nguzanyo, bigamije kugabanya amafaranga ari ku isoko no kugabanya ikoreshwa ryayo.

Ikindi kandi, Leta ikomeje guteza imbere gahunda yo kongera umusaruro w’ibikorerwa imbere mu gihugu, hagamijwe kugabanya ibitumizwa hanze. Hari n’ingamba zo kunoza uburyo ibicuruzwa bigera ku isoko no kugabanya ibiciro by’ubwikorezi.

Soma inkuru irambuye mu Cyongereza: https://www.wazoplus.com/article/life-is-getting-expensive-the-real-story-of-inflation-in-rwandas-economy-today-7899ae93